Bumbari, članak - 2004.
Članak je spreman za ispis.
Bumbari - Bombinae, su kukci opnokrilci Hymenoptera iz porodice pčela - Apoidea. Karakterističan predstavnik je bumbar zemni - Bombus Terrestris.
Svake jeseni, s prvim hladnoćama, oplođene kraljice traže mjesto za hibernaciju u sigurnosti. Ako vam se dogodi da u hrpi lišća pronađete živu, ali usnulu kraljicu, pustite je spavati u miru. Prerano probuđena, sigurno će umrijeti od hladnoće. Nježno je pokrijte lišćem i pričekajte par mjeseci do prvih toplijih dana. 
U proljeće, kada zatopli i prestanu mrazovi, kraljica se budi iz dugog sna i kreće osnovati koloniju. Prvo će potražiti odgovarajuće mjesto za izgradnju gnijezda. Postoji preko dvjesto vrsta bumbara, pa stoga mjesta osnutka kolonije zaista variraju, iako se najviše vrsta gnijezdi u zemlji. Najčešće će se raditi o nekoj napuštenoj mišjoj rupi ili o mračnom prostoru ispod kakvog kamena. Nakon što pronađe odgovarajući prostor po svome ukusu, obložit će ga suhom travom i mahovinom, a potom krenuti skupljati polen i nektar da bi mogla nahraniti svoje mlade.
Gnijezdo je obično sferično sa samo jednim ulazom. U svoje novo gnijezdo polaže oko šest jaja u loptici od nektara i voska i izgradi polukružni kup od voska na putu do izlaza i napuni ga nektarom. Kada se iz jaja izlegu ličinke, one pokušavaju probiti svoj put van kroz rezervu polena, ali kraljica stalno dodaje nove količine kako se ličinke hrane i razvijaju. Te ličinke se za nekoliko dana razviju u potpuno odrasle radilice (ženke). Čim im se krila osuše, počinju održavati koloniju i svoju kraljicu. Ona nastavlja lijegati jaja, a budući da joj to oduzima sve više i više vremena, zadaća skupljanja polena i nektara ostaje samo na radilicama, a kraljica stane provoditi sve svoje vrijeme u gnijezdu. Radilice su obično vrlo slične, no nešto manje od kraljice. U doba najveće aktivnosti po ljetu, gnijezdo dosegne promjer od oko 120 milimetara bivajući veličine jedne jabuke.
Gnijezdo se razvija sve dok ne dosegne odgovarajuću veličinu za svoju vrstu. To obično bude u kasno proljeće ili po ljetu. Približavajući se kraju ljeta, kraljica počinje lijegati neoplođena jaja iz kojih se kasnije razviju trutovi. U isto vrijeme nese i oplođena jaja iz kojih se izlijegu nove kraljice. Parenje se dogodi kratko poslije, odmah nakon sazrijevanja.
Trutovi su karakteristični po tome što nemaju žalca. Nakon što se razviju, odlaze iz gnijezda živjeti neovisno u potrazi za neoplođenom kraljicom. Njihova jedina uloga je nastavak vrste.
Za razliku od pčela, mlade kraljice će ostati u koloniji skupljati nektar i polen ostatak ljeta i jeseni. Kada se vrijeme počne mijenjati, mlade i oplođene kraljice odlaze potražiti sigurno i toplo mjesto gdje će provesti zimu u hibernaciji.
Kada nastupe prve oštrije hladnoće, svi neovisni trutovi, kraljica i njene radilice - umru. Samo oplođene mlade kraljice će u hibernaciji preživjeti zimu i u proljeće nastaviti životni ciklus.
Količine meda koje bumbari proizvedu su premalene za bilo kakvo industrijsko iskorištavanje, no bumbari su jedni od najvažnijih oprašivača koji kao takav nema rivala. Jednako su efektivni i sistematični. Cvijeće obično pretražuju odozdo prema gore tako da izbjegnu ponovo posjećivanje istoga cvijeta. Bumbari se vode po mirisu - pun cvijet miriše snažnije nego prazan. Puno su veći od drugih insekata koji oprašuju cvijeće, što im omogućava da po jednom letu posjete više biljaka i više cvjetova po minuti, obično dvadeset do trideset. Radi svoje veličine ostvaruju i bolji kontakt sa tučkom i prašnicima. Bumbarima se na zadnjim nogama nalaze vrećice za polen. Klima ima puno manji utjecaj na bumbare nego na druge oprašivače. Bumbari ostaju aktivni i kada je temperatura samo 5°C i kada je svjetlo vrlo slabo. Čak niti kiša ili vjetar nemaju velik utjecaj na njihove aktivnosti. Takav širok spektar djelovanja omogućava im njihova građa i prilagodbe. Bumbari spadaju u malobrojne kukce koji su u stanju kontrolirati svoju tjelesnu temperaturu. To čine tako da tresu svoje letne mišiće proizvodeći toplinu, a njihovi čupavi kaputi, koji služe kao izolator, im pomažu u tome. Te prilagodbe omogućavaju im život u hladnijim podnebljima i na velikim visinama.
Najveći neprijatelj bumbara je čovjek. Bumbari teško podnose kemikalije koje se koriste na usjevima za sprječavanje nekih drugih štetočina jer imaju vrlo sličan metabolizam. Pesticidi koji štete bumbarima mogu naštetiti i čovjeku i drugim sisavcima ako su količine dovoljne. Uglavnom se radi o otrovima koji djeluju na živčani sustav.
Budući da prirodno oprašivanje pomoću bumbara omogućava veće ukupne prinose, danas se bumbari koriste za oprašivanje u staklenicima i na poljima. Mlade kolonije bumbara se mogu kupiti i donijeti na područje koje treba oprašivati. Na površinama gdje se bumbari ciljano koriste za oprašivanje, preporuča se korištenje drugih kukaca koji se hrane štetočinama (bubamara npr. jede biljne uši) tako da se izbjegne korištenje kemijskih sredstava za istu stvar.
Postoje i parazitske vrste bumbara koje parazitiraju u gnijezdima neparazitskih vrsta. Takvi bumbari ne posjeduju vrećice za polen pa nisu u stanju skupljati ga sa cvijeća. Takvi bumbari ubiju kraljicu gnijezda i tjeraju radilice da podižu mlade parazitske bumbare.
Dosta rasprava se vodilo o tome da li bumbari imaju neki oblik "plesa" kao pčele. Neki istraživači su primijetili odgovarajuće promjene ponašanja u bumbara koji je pronašao područje na kojemu ima dosta cvijeća. Sumnja se da se u međusobnoj komunikaciji koriste feromonima.
Bumbari su dobroćudne, simpatične i vrlo korisne bube koje nisu niti izbliza agresivne kao pčele ili ose. Ako vam se dogodi da bumbar počne zujati oko vas, nemojte mahati rukama jer ćete ga uplašiti. Pustite bumbara da vas onjuši, kada zaključi da niste cvijet, odzujati će dalje. 
Povratak na vrh stranice.
Kompletna lista tekstova Vrh stranice
Kronološki poredana lista članaka, vodiča, priča, pjesama...
- Opće dobro - članak, 2007.
- Duboko plavo nebo - članak, 2006.
- Nacionalni park Paklenica - članak, 2006.
- CSS preload - vodič, 2006.
- Prevariti Google - članak, 2006.
- Dubravko Mataković - intervju, 2006.
- Nebeski divovi - baloni na topli zrak - članak, 2006.
- Stipe Božić - intervju, 2005.
- Tillmann Waldthaler - intervju, 2005.
- Cannondale P-bone - recenzija i modifikacija, 2004.
- FSA Orbit Extreme Pro headset - recenzija, 2004.
- Adapter za vilice bicikla - članak, 2004.
- Bumbari - članak, 2004.
- Krpelji - članak i eksperiment, 2003.
- Rastavljanje Shimano XT ručica mjenjača - članak, 2003.
- Smajli :-) - članak, 2003.
- 235 - priča, 1997.